Ratari ovih dana koriste period lepog vremena kako bi obavili žetvu strnih žita. Na žalost, često se dešava da posle obavljene žetve vidimo spaljene žetvene ostatke na parcelama. Spaljivanje biljnih ostataka na njivama je veoma štetno, i na žalost i veoma često na našim njivama jer poljoprivredni proizvođači pokušavaju da spaljivanjem brzo reše problem korova i biljnih ostataka na svojim parcelama – navodi za Pobedu Snježana Vujinović, diplomirani inženjer PSSS Kruševac.
Posle žetve strnih žita kao i berbe kukuruza u jesen, ostaju korenovi i nadzemni ostaci biljne mase na parceli. Ovi sporedni proizvodi biljne proizvodnje mogu se iskoristiti na više načina: kao stočna hrana, u oplemenjenom ili dorađenom obliku, kao prostirka u stočarstvu, kao sirovina za spremanje stajnjaka i komposta ili neposrednim uključivanjem u procesu korišćenja organske materije, odnosno zaoravanjem u zemljištu.
Zaoravanjem se biljni ostaci uključuju u proces kruženja organske materije u zemljištu, stimuliše se biološka aktivnost zemljišta i pozitivno utiče na strukturu kao i vodno-vazdušne i toplotne osobine zemljišta. Zaoravanjem biljnih ostataka popravlja se plodnost i produktivnost zemljišta.
I pored svih mogućnosti iskorišćavanja biljnih ostataka, poljoprivredni proizvođači u praksi često primenjuju spaljivanje. Spaljivanje biljnih ostataka i korova može biti veoma opasno, a prema postojećim zakonskim propisima je i zabranjeno. Na osnovu člana 50. Zakona o zaštiti od požara zabranjuje se spaljivanje ostataka strnih useva i smeća na otvorenom prostoru kao i spaljivanje biljnih ostataka. Zakon o zaštiti od požara predvideo je i određene kaznene mere za lica koja se ne budu pridržavala zakona kao i pokretanje prekršajnog i krivičnog postupka. Na osnovu člana 84. Zakona o zaštiti od požara, novčanom kaznom od 10.000 kazniće se za prekršaj fizičko lice ukoliko ne poštuje odredbe zakona a za pravna lica predviđena je kazna od 300.000,00 do 1.000.000,00 dinara. Takođe, ukoliko je parcela upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, dodatno se podnosi inicijativa Upravi za trezor koja gazdinstvo stavlja u pasivan status. Tokom trajanja perioda pasivnog statusa, registrovano poljoprivredno gazdinstvo ne može da ostvaruje pravo na podsticajna sredstva.
Prilikom spaljivanja biljnih ostataka razvija se visoka temperatura, čime se uništava plodonosni sloj zemljišta i korisni mikroorganizmi. Osim gubitka u organskoj materiji, vatra zagađuje okolinu i predstavlja veliku opasnost zbog mogućnosti nekontrolisanog širenja požara na okolne parcele i objekte.
I ovom prilikom apelujemo na poljoprivredne proizvođače da primene neku od mogućnosti iskorišćavanja biljnih ostataka, a spaljivanje zamene nekom od navedenih mera, pre svega da obavezno zaoravaju strništa u cilju očuvanja plodnosti zemljišta i zaštite životne sredine – navodi Vujinović.
















Ostavite komentar