Pojava tripsa je, pored povrtarskih kultura, prisutna u ovom periodu i na voću, cveću, ratarskim kulturama ali i na korovskim biljkama. Ove štetočine lako migriraju što im omogućava brzo širenje sa otvorenih prostora u zatvorene, prilagodljive su i razvijaju veliki broj generacija tokom godine sa kratkim životnim ciklusom.
- Tripsi su sitni insekti, dužine 1-1,5mm sa tankim krilima pokrivenim dugim resama. Fotofobni su tako tako da se uvlače u pupoljke i cvetove. Hrane se sisanjem biljnih sokova, polenom i ostalim delovima cveta ali se mogu naći i na listu i plodu, te na taj način utiču na smanjenje prinosa i dovode do deformiteta plodova koji imaju smanjenu upotrebnu i tržišnu vrednost. Na oštećenom lišću, na mestu uboda nastaju sitne srebrnasto bele pege koje se sve više šire te se smanjuje asimilaciona površina. Nekroze se spajaju pa delovi lišća postaju smeđi. Kod jačeg napada lišće se suši i ostaje na biljci. Oštećeni cvetovi venu i opadaju što je razlog izostajanja oplodnje i samim tim smanje prinosa. Pored direktnih šteta, nanose i indirektne štete jer su prenosiioci velikog broja biljnih virusa. Sve navedeno ukazuje da su tripsi opasne i ekonomski značajne štetočine čije suzbijanje mora biti adekvatno i kompleksno, ističe Slađana Rilak dipl. inž. zaštite bilja iz Poljoprivredne-savetodavne stručne službe Kruševac.
U cilju suzbijanja ovih štetočina neophodno je preduzeti sve agrotehničke mere, kaže naša sagovornica.
- Uništavanje biljnih ostataka i suzbijanje korova naročito oko plastenika i staklenika je obavezna i redovna mera borbe. Postavljanje bećeg broja lepnjivih ploča omogućava detekciju i izlovnjavanje štetočine. Postavljanje gustih insekatskih mreža na svim otvorima na zatvorenim objektima u kojima se proizvodnja odvija, takođe može smanjiti njihovo prisustvo.
Hemijsko suzbijanje ove štetočine je veoma teško i kompleksno, prvenstveno zbog njihovog skrivenog načina života, a i otpornost na veliki broj insekticida je dodatna otežavajuća okolnost. Delovanje insekticida se zasniva na suzbijanju larvi i imaga. Zbog bolje efikasnosti neophodno je naizmenično primenjivati insekticide sa različitim mehanizmima delovanja.
Preparat Dicarzol 50 SP na bazi aktivne materije formetanat-hidrohlorid je najbolje koristiti za prva prskanja jer ima karencu od 28 dana za primenu u povrću.
Laser 240 SC na bazi spinosada je takođe registrovan za suzbijanje tripsa i zbog svojih ekotoksikoloških karakteristika može se koristiti i u organskoj proizvodnji povrća. Fotodegradibilan je pa ima kratko delovanje ali se može primeniti i do tri puta u istoj kulturi. Karenca za primenu u povrću je tri dana. Na svetlosti se brzo razlažu i insekticidi na bazi abamektina te je preporuka za njihovu primenu u večernjim časovima, a karennca im je od 7-14 dana.
Exirel (a.m. cijantraniliprol) je insekticid novije generacije i registrovan je za primenu u povrću (luk, paradajz, krastavac) i u zatvorenom prostoru. Može se primenjivati i u malini, breskvi, nektarini. Karenca ovog preparata zavisi od biljne kulture u kojoj se primenjuje i može biti od 1 do 14 dana.
Zbog skrivenog načina života, važno je napomenuti da aplikacija insekticida protiv tripsa mora biti kvalitetna i sa većom količinom vode (od 400-600 l/ha) u povrću, a kod voća je ta količina i do 1000 l/ha, savetuje Slađana Rilak dipl.inž. zaštite bilja iz PSSS Kruševac.
















Ostavite komentar