Žetva pšenice na oko 10 500 hektara u Rasinskom okrugu počela je 8. jula, a iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe Kruševac podsećaju da je jesenja setva ozimih žita obavljena u optimalnom roku te da su uslovi za nicanje bili povoljni.
- Uslovi za setvu kao i za nicanje bili su povoljni tako da je gustina useva povoljna. U zimskom delu vegetacije bio je jedan kraći period sa niskim temperaturama koje nisu nanele neke osetne štete na usevima. Prolećni deo vegetacije je bio nepovoljan za ozima žita jer su temperature bile niže od optimalnih praćene velikim količinama padavina. Kraj zime i početak proleća je bio vlažan tako da mnogi proizvođači nisu uspeli na vreme da obave prihranjivanje azotnim đubrivima koja su neophodna za formiranje prinosa. Iz navedenih razloga rast i razvoj je bio usporen tako da su biljke ostale niže. Klasanje je takođe kasnilo i počelo je oko 15. maja. Formiranje zrna kao nalivanje je proteklo u povoljnim uslovima. Visoke temperature u junu su ubrzale sazrevanje i skratile faze zrenja zrna pšenice, ističe Radojka Nikolić, savetodavac za ratarstvo iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe Kruševac.
Visoke temperature ubrzale su žetvu koja je polovinom jula prekinuta zbog velike količine padavina. Ipak, padavine nisu uticale na kvalitet zrna i prinos koji se prema podacima Poljoprivredne savetodavne stručne službe Kruševac kreće od 4 do 6 tona po hektaru.
- Žetva pšenice na 10 500 hektara je počela oko 8 jula. Visoke temperature su ubrzale žetvu koja je prekinuta 15. jula kada smo u četiti dana imali oko 100 l/m2. Žetva je nastavljena kada se zemljište prosušilo i kada se smanjila vlažnost zrna i cele biljke . Povoljni vremenski uslovi će pomoći da se žetva završi za par dana a prinosi pšenice se kreću od 4-6 t/ha. Višegodišnji prosek je 4,5 t/ha i nadamo se do kraja žetve da se taj prosek nadmaši i da prosečni prinos pšenice bude oko 5 t/ha. Na parcelama je gde je primenjena potpuna agrotehnika ostvareni su prinosi oko 8 t/ha. Kvalitet zrna nije smanjen zbog padavina a proizvođači sa kojima smo u stalnom kontaktu zadovoljni su ostvarenim prinosima svih ozimih žita. Najveći broj proizvođača sva ozima žita a tako i pšenicu koristi za stočnu hranu, a samo mali deo za potrebe domaćinsta zamenjuje za brašno.Tržnih viškova nema za otkup , tako da nema ni organizovanog otkupa. Po našim saznanjima cena se kreće od 21-25 din/ha, dodaje Radojka Nikolić savetodavac za ratarstvo iz PSSS Kruševac.
Za razliku od pšenice, žetva ječma je završena na površini od 750 hektara sa rekordnim prinosima ove godine, koji se kreću od 5 - 6 t/ha.
Stručnjaci ističu da je nakon obavljene žetve veoma bitno da se zaore strnjište kako bi se sačuvala organska materija u zemljišu i sačuvala vlaga zemljišta.
- Dubina zaoravanja je od 12 – 15 cm. Treba čuvati organsku materiju jer je nje sve manje , jer je i manje odgajivača goveda čiji se stajnjak koristi za povećanje organske materije u zemljištu i povećanje plodnosti zemljišta. Zemljište moramo čuvati kao prirodni resurs bez koga nema života i ostaviti ga pokoljenjima jer smo ga pozajmili od predaka. Apel proizvođačima da ne pale žetvene ostatke, jer će uništiti organsku materiju u zemljištu i sav živi svet koji je neophodan za sve procese u zemljištu , kao i strukturu zemljišta. Obnavljanje živog sveta u zemljištu i njegove strukture posle paljenja strnjišta je dugotrajan proces, ističe savetodavac za ratarstvo iz PSSS Kruševac , Radojka Nikolić.
















Ostavite komentar