BOŽIĆNI OBIČAJI U PRAVOSLAVNOJ PORODICI – BADNJI DAN

D.K. 05-01-2022

Božić je za pravoslavce najradosniji praznik, praznik koji donosi veselje, izmiruje i nosi poruku ljubavi i sloge. Pre svega to je porodični praznik koji okuplja sve generacije, a u kome aktivnu ulogu imaju deca. Za decu ovaj praznik često ostane prelepa uspomena na bezbrižnost detinjstva koju oni kasnije prenose na svoju decu. Na ovaj način ne samo da se čuva jedna lepa tradicija, već se neguju suštinske vrednosti i toplina porodičnog doma.

Badnji dan

Običaji kažu da na dan uoči Božića, Badnji dan, najstariji i najmlađi muškarac domaćinstva u rano jutro odlaze u šumu po badnjak – hrastovo ili cerovo drvo koje će tokom večeri uneti u kuću. Badnjak simboliše Isusa Hrista i seče se posebnim obredom. Na mestu gde se badnjak posekao

valjalo se ostaviti nešto: parče pogače ili malo žita. Badnjak se seče iz tri udarca, a ako se tako ne poseče, onda se lomi uvrtanjem.

Tako beše nekad, a danas bi bilo sasvim u redu otići na zelenu pijacu po granu badnjaka i uneti ga u kuću neposredno pre večere. Badnjaku se dodaje i po jedna drenova grančica koja simbolizuje zdravlje i snagu. Kada dođu muškarci sa badnjakom, ukućani ih pozdravljaju i međusobno jedni drugima čestitaju badnji dan rečima: „Dobro veče Badnjače“ i „Dobro veče i srećno vam Badnje veče“.

Ženski posao na Badnji dan je spremanje pečenice za Božić i božićne trpeze. Osim toga žene su zadužene za sakrivanje poklona i slatkiša ispod slame koja je uneta u kuću tokom jutra i koja se ređa ispod stola. Glavni posao dece i ujedno najveća zabava za sve ukućane jeste pijukanje i traženje sakrivenih poklona i slatkiša.

Deca imitiraju piliće i idu iza mame „koke“ i starijih ukućana. Ovo je simbolična predstava roditeljske ljubavi, odnosno ljubavi Hrista prema ljudskom rodu. S obzirom da se tek sutradan mogu ti slatkiši jesti, ovo je način da se deca uče strpljenju i odlaganju zadovoljstva. Zatim svi sedaju za porodičnu trpezu i čestitaju jedni drugima Badnje veče. Večera je kod pravoslavaca posna, sastoji se uglavnom od prebranca, ribe, kiselog kupusa, turšije, a nakon večere može se zasladiti posnom pitom, suvim voćem i orašastim plodovima.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar