Pravoslavni vernici 2. juna obeležavaju Spasovdan, praynik posvećen Hristovom Vaznesenju. Proslavlja se svake godine 40 dana nakon Uskrsa i uvek pada na četvrtak.
Praznik je povezan sa događajem iz Novog Zaveta kada se Isus Hrist ponovo javio učenicima i rekao im da propovedaju Jevanđelje po svetu. Za ovaj dan se od davnina vezuju razni običaji i verovanja. Naši preci su na ovaj dan izbegavali teške fizičke poslove, već su dan posvećivali duhovnom razvoju, molitvama i slavlju.
Stari običaj koji je postojao jeste da se od leskovih grančica plete krst, koji je glavni simbol praznika. Taj krst se stavljao ispred kuće, u dvorišta, njive, livade za zaštitu, radost i blagostanje. Praktikovalo se da se ovi krstići čuvaju cele godine, a onda se na sledeći Spasovdan pletu drugi.
Vernici proslavljaju praznik odlaskom u crkvu na jutarnju Liturgiju, a pošto je Spasovdan slava grada Beograda, organizuju se litije po gradu.
Verovalo se da na Spasovdan treba pojesti jagode za sreću, a ovaj dan je povezan i sa običajem da se priprema bogata porodična trpeza za kojom se ukućani okupljaju, slave i provode zajedničko vreme. Nekada je postojao običaj da se za spasovdan priprema cicvara.
Pored raznih običaja, najvažnije za praznik jeste razvijati se duhovno i veličati vrline poput vere, nade i ljubavi.















Ostavite komentar