TOKOM LETJIH VRUĆINA NEOPHODNO JE PRAVILNO ČUVATI NAMIRNICE I POVEĆATI UNOS TEČNOSTI

D.K. 06-07-2022

Jesti namirnice u toku njihove prirodne sezone najbolja je stvar koju možete da učinite za vaše telo! Na taj način zaobilazite hranu manjeg hvaliteta i nutritivno siromašnu, a maksimalno koristite benefite namirnica koje su u ovim mesecima aktuelne.

Mi vam predlažemo da koristite:

Lubenice i dinje, krastavce, kajsije i breskve, paradajz, blitvu i spanać, plavi paradajz, maline, kupine, borovnice, a od mesa naidealnija tokom leta je piletina. Piletina je odličan izvor proteina, a takođe i meso koje je najjednostavnije za pripremu. Sadrži vitamine B3 koji je neophodan u procesu iskorišćenja proteina u telu, B6 koji pozitivno utiče na nervni sistem i selen koji je neophodan oligoelement i sprečava prerano starenje.

Što se tiče unosa tečnosti, tokom leta telu je potreban povećan unos. Preporučeni dnevni unos tečnosti razlikuje se od osobe do osobe, i to u zavisnosti od telesna mase, starosne dobi kao i fizičke aktivnosti. Potrebe za tečnošću se povećavaju tokom letnjih meseci i pri telesnoj aktivnosti, ali pod dnevni unos tečnosti spada i voda koju u organizam unosimo kroz hranu, a ne samo voda ili drugi napici. Potreba za unosom tečnosti može se, osim vodom, zadovoljiti i ceđenim sokovima od voća i povrća, bistrim supama, nezaslađenim toplim i hladnim čajevima, negaziranim pićima bez šećera ili mlekom. Pića koja sadrže kofein, tein i alkohol kao i zaslađeni napitci, bez obzira na količinu treba izbegavati.

Hladna pića rashlađuju samo gornji deo probavnog sistema i brzo poprimaju temperaturu tela, stoga ne smanjuju temperaturu celog tela. Pića koja su na granici zaleđivanja uzrokuju više štete nego koristi, jer zbog velikih temperaturnih razlika štete onim delovima tela s kojima dolaze u dodir i dugoročno uzrokuju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta, čime stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama i moguć razvoj upale. Bolji učinak imaju umereno rashlađena pića, dok samo hlađenje tela treba ostvariti boravkom u rashlađenim prostorima i tuširanjem.

Jedite puno voća, povrća, celovitih žitarica i pečurki. Na taj ćete način osigurati unos korisnih nutrijenata, vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike kao što su pranje voća i povrća.

Ne jedite voće odmah nakon obroka, jer tada zbog probavljanja prethodno unesene hrane voće fermentira i daje osećaj težine i nadutosti.

Pri konzumiranju masnoća tokom leta nije samo važno koliko, nego i koju vrstu masnoća unosite. Unošenje masnoća svakako treba smanjiti. Koristite hladno ceđenja ulja poput maslinovog, koje sadrži kvalitetne masne kiseline, a savetuje se da izbegavate prženje.

Iskoristite leto za uživanje u ribi, plava riba sadrži mnogo korisnih sastojaka, uključujući višestruko nezasićene masne kiseline, vitamin D i vitamine skupine B. Obratite pažnju na svežinu ribe, posebno kod plave ribe, jer se tokom neadekvatnog čuvanja od ulova do ribarnice, stvara

alergen histamin pa je moguća alergijska reakcija.

Izvori belančevina moraju biti raznoliki, nisu vredne samo belančevine životinjskog porekla, nego se preporučuju i belančevine biljnog porekla. Obroke treba podeliti na manje i jesti ih češće kako bi visina šećera u krvi bila ujednačena.

U slučaju konzumiranja zdravstveno neispravne, bakteriološki zagađene hrane, čovek može oboleti od crevnih infekcija i dobiti simptome poput mučnine, dijareje, povraćanja i povišene temperature.

Dijareja može biti opasna jer zbog povećanog gubitka tečnosti i elektrolita može dovesti do dehidracije, što se može očitovati slabošću i vrtoglavicom. Zbog toga je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i elektrolite i piti što više vode, nezaslađenih čajeva i bistre supe. Kako bi izbegli trovanje hranom, važno je pravilno pristupati pripremi i čuvanju hrane.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar