Decembar je mesec kada poljoprivredni proizvođači uglavnom sumiraju rezultate svoga rada na osnovu kojih prave planove za proizvodnju u narednoj godini. Ovo je mesec kada ratari i povrtari završavaju osnovnu, odnosno jesenje-zimsku obrada zemljišta, zatim privode kraju berbu kasnih sorti kupusnjača, koje su preostale u polju i polako počinju sa pripremama za rad u staklenicima, odnosno plastenicima za ranu proizvodnju povrća.
Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da ukoliko do sad nisu obavili osnovnu obradu zemljišta, obavezno iskoriste period lepog vremena koji je pred nama kao i povoljno stanje vlažnosti zemljišta i da obave duboko oranje.
Prednosti osnovne obrade su višestruke, pre svega, odnose se na stvaranje bolje strukture zemljišta usled dejstva niskih temperatura. U zemljištu se akumulira veća količina zemljišne vlage, a ona je jedan od glavnih uslova što na zasejanim parcelama, gde je obavljeno jesenje-zimsko oranje, imamo bolju mineralizaciju žetvenih ostataka, što utiče na bolje biološke osobine zemljišta. Takođe, prilikom oranja smanjujemo zakorovljenost, jer na površinu izbacujemo korenje korovskih biljaka koji će usled niskih temperatura izmrznuti. Oranjem, zemljište obezbeđujemo vazduhom, što omogućava bolje delovanje mikroorganizama zemljišta i bolju razgradnju zaoranih organskih ostataka preduseva. To je posebno važno u intenzivnoj povrtarskoj proizvodnji gde se smenjuje više kultura u toku godine. Važno je da u pravo vreme obavimo ovu agrotehničku meru jer tako stvaramo uslove da u proleće predsetvenu pripremu zemljišta obavimo lakše, ranije i kvalitenije, a samim time i setvu ili sadnju u optimalnom roku.
Duboko zimsko oranje treba odraditi na dubini oko 25-30 cm, u zavisnosti od vrste zemljišta, gde oranični sloj treba prevrnuti i izložiti uticaju vlage, vazduha i mraza. Dubokim oranjem se vlaga u toku zimskog perioda nagomilava u zemljištu i s proleća se brzo prosuši, tako da se na vreme mogu obaviti pripreme za proizvodnju ranog proleća ili setvu jarih kultura.
Klima u Srbiji se značajno promenila tokom prethodnih decenija i postala je toplija prema svim merenjima. Količina padavina jako oscilira tokom prethodnih decenija, bez jasnog trenda u pogledu količine padavina tokom godine ili sezonalnosti, uz malo ali ne beznačajno povećanje intenziteta padavina. Prema prognozama naučnika iz raznih oblasti, predviđanja su da će temperature nastaviti da rastu i zato je neophodno da se preventivnim i direktnim merama utiče na očuvanje vodnih resursa.
S obzirom da su posledice klimatskih promena sve izraženije i u našim agroekološkim uslovima, veoma je korisno da se osnovna obrada zemljišta uradi jer se na taj način omogućava zemljištu da lakše akumulira veću količinu zimskih padavina i tako stvara neophodne rezerve vlage za naredni vegetacioni period.















Ostavite komentar