Božić i praznici vezani za njega kod Srba se najsvečanije proslavljaju i obiluju brojnim običajima, koji ovaj period godine za mnoge čine najlepšim periodom u celoj kalendarskoj godini.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, te je to praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva – očinstva i materinstva.
Proslavljanje Božića i praznično raspoloženje otpočinje već od Nikoljdana, i traje gotovo do kraja januara. Samo božićno slavlje počinje na Badnji dan kada domaćin donosi badnjak kući, ali ga ne unosi do večere. Na Badnji dan priprema se i pečenica-božitnjar, spremaju se obredni božićni hlebovi i trpeza.
Uveče, na Badnje veče se badnjak seče, unosi u kuću i pali, a prema običajima, tokom unošenja badnjaka domaćin i domaćica, koja ga je posipala žitom, su ponegde imali rukavice na rukama. Kada badnjak malo nagori stavljao se kraj ognjišta ili na šporet. Pored njega se obično stavljao manji kolač i metalni novac. Posle unošenja badnjaka domaćin se vraćao da unese slamu. Nekada se slama prostirala po celoj kući, a kasnije se unosila u vreći koja se ostavljala ispod stola ili u korpi koja je ostavljana u ugao prostorije. Ranije, dok je domaćin prostirao slamu, deca su išla za njim i čupkala slamu i imitirala životinje uzvikujući: piju, piju, kvo, kvo...
Na sam Božić, ujutro rano domaćin i ukućani su išli u crkvu na službu. Po dolasku kući prvo bi se omrsili mlekom, sirom i kajmakom. Rano ujutro dolazio je položajnik koji je najčešće bio unuk, zet, a vrlo retko slučajni gost. Položajnik je lomio grančicu od badnjaka, njome džarao vatru bogoradajući: koliko varnica toliko parica, ovčica, jaganjaca, zdravlja, napretka, berićeta.... Dolazak položajnika trebalo bi da donese kući i ukućanima sreću i zato svi vole da to bude osoba dobre naravi, a najčešće je položajnik dete.
Tog dana, kako kažu, započne se i po koji posao, a celog dana u kući vlada praznična i radosna atmosfera, razmenjuju se pokloni, prigodne čestitke, ali se i nazdravlja:
Božićna zdravica
Pomaže Bog dragi vernici,
Pomaže Bog pravoslavci,
Čestitam Vam Badnje veče.
Dižem ovu čašu u zdravlje vaše i vaše dece.
Molim se tebi Isuse Hriste i tebi Gospode Bože,
Pomozite Srbima da se svi slože, umnože i obože,
A vi vernici dragi, isecite badnjake i kandila upalite,
Uz vino i sveću i pogaču lomite,
Srećan vam Božić i Badnje veče,
I nek vam u kući med i mleko teče.
Neka vam rodi kukuruz i pšenica, a u kući rađaju dečica.
A meni je deda reko, „kada badnjak budeš seko,
Ka istoku okreni se, sa tri prsta prekrsti se,
Badnjak seci boga moli i Srbiju majku voli".
Sveto drvo Badnjeg jutra nek vam danas kuću krasi
Nek donese svima sreću i od svake muke spasi,
Nek svi znaju Srbin da si.
Okićena srpsaka kuća, rakija se pije vruća
Post se posti, vera čvrsta i krsti se sa tri prsta.
Zdravi bili i veseli, to vam moja duša želi.
Nek vam svako novo sutra, budi radost badnjeg jutra
Sto godina badnjak da sečete i kraj njega prase da pečete,
Položajnik da vam vatru džara koliko iskrica
Toliko zdravlja, sreće i para.
Nek vas greje vatra sveta da vam kuća srećom cveta
I krst časni kolo vodi „Mir božiji Hristos se rodi"
Iz božjeg svetog hrama evo Hrista među nama!
I srećan Vam Božić bata, nek pozlati vaša vrata!
Milosav Đukić Đuka,
(Po ugledu na zdravičare Dragišu Simića i D. Nićiforovića)















Ostavite komentar