Prihranjivanje pšenice, ječma i tritikalea je najvažnija agrotehnička mera u prolećnom delu vegetacije.Setva je obavljena van optimalnog roka, u toku novembra meseca kada su se stvorili uslovi za pripremu zemljišta i setvu. Uslovi za klijanje i nicanje su bili povoljni posle setve jer je u drugoj polovini novembra i u decembru bio skoro pravilan raspored padavina i povoljnih temperatura.Primena osnovnih NPK đubriva je smanjena tako da prihranjivanju treba posvetiti posebnu pažnju.Kada vremenski uslovi to dozvole obići parcele, ustanoviti fazu razvića, izgled i gustinu biljaka.
Prihranjivanje predstavlja nastavak osnovnog odnosno predsetvenog đubrenja.Posle zime i niskih temperatura žita su iscrpljena i gladna pa je neophodno prihranjivanjem pomoći dalji intenzivni rast i razviće biljaka.Azot će omogućiti bržu i bolju regeneraciju tj. stvaranje novih listova, brži porast, bolje bokorenje i formiranje većeg broja klasova.
VREME PRIHRANjIVANjA
Pre prihranjivanja obavezno obići parcele i utvrditi stanje : gustina useva, boja lista i faza razvića pa u skladu sa tim utvrditi vreme đubrenja i količinu đubriva.
Najbolje je prihranjivanje vršiti u fazi bokorenja ( krajem februara i do polovine marta )
Korektivno prihranjivanje vršiti u fazi vlatanja ( po potrebi )
Nabolji efekat iskorišćavanja đubriva se postiže unošenjem pred kišu kako bi ono dospelo u zonu korenovog sistema.
IZBOR ĐUBRIVA
Treba koristiti đubriva sa lakopristupačnim azotom iz kojih će biljke lako i brzo usvajati azot,
Prihranjivanje se obavezno koristi KAN-om ili AN –om pošto se iz njih azot najbrže i najlakše usvaja od strane biljaka.Na kiselim zemljištima obavezno koristiti KAN jer je on krečni amonijum nitrat.Ureju ne koristiti jer povećava kiselost zemljišta i azot iz ovog đubriva sporije prelazi u pristupačan oblik za biljke.Ukoliko se koristi Urea treba je primeniti pre kretanja vegetacije jer je duži period prelaska u pristupačan oblik za biljke.
Za prihranjivanje nikako ne koristiti NPK đubriva jer ona pravi efekat ispoljavaju primenom u osnovnoj obradi ili predsetvenoj obradi zemljišta.
KOLIČINA ĐUBRIVA
Količina đubriva zavisi od :
- plodnosti parcele
- preduseva
- količine NPK đubriva
- stanja useva
- gustine useva
- vrste žitarice.
-
Orijentaciona količina đubriva
Ozima pšenica - 200 – 300 kg/ha KAN-a ili AN-a
Ozimi ječam : 150-200 kg/ha KAN-a ili AN-a
Ozimi tritikale : 200 – 300 kg/ha KAN-a ili AN-a
Ozimi ovas : 100 – 150 kg/ ha KAN-a ili AN-a
Radojka Nikolić, savetodavac za ratarstvo














Ostavite komentar