Požar kao katastrofa nije problem modernog doba. Od davnina se govorilo da je vatra dobar sluga, ali loš gospodar. To se na nesreću mnogih dešavalo sa nesagledivim posledicama. Požar je katastrofa koju je kao i sve druge, koje čovek kontrološe, moguće sprečiti. Dakle, važan momenat u svemu je čovek. Svest i savest svakog mora biti na nivou kako bi se elementarne nepogode izbegle ili već koliko toliko ublažile pravovremenim delovanjem. Moramo voditi računa o svemu kada je vatra u pitanju. U Srbiji se veliki broj domaćinstava tokom zime greje na čvrsta goriva, ugalj i drva. To znači da je vatra u savkom od tih domaćinstava. Pored šporeta tu su i grejanje na kotao sa čvrstim gorivom a u poslednje vreme sve su više prisutni gasni kotlovi za grejanje. To su činjenice i od njih nećemo bežati. Moramo sagledati i uvideti realnu opasnost od izbijanja požara i apsolutno predvideti svaku eventualiju u sprečavanju. Na taj način smanjićemo štetu ako do požara dođe odnosno vodeći brigu da do požara ne dođe sprečiti na vreme. Sve su to stvari koje moramo imati kao određeno predznanje. Sve u svemu ponovićemo, važna je edukacija, od najmlađih članova porodice do najstarijih. Rad na terenu na podizanju svesti stanovništa, kroz predavanja i različite kampanje, najbolji je način da se ukaže na uticaj čoveka i naravno da se apeluje na adekvatno rukovanje prilikom loženja u cilju grejanja. Nikom se nemože zabraniti da se greje ogrevom koji ima i koji mu je dostupan, ali možemo da objašnjavamo koliko može biti opasno. Da budemo jasni i precizni nije samo opasnost po izbijanje požara upotreba vatre u cilju grejanja. Tu je električna energija i loša instalacija jedan od izvora , potencijalnih izvora izbijanja požara. Sve se to mora imati u vidu i naravno shvatiti na pravi način. Ovaj tekst je namenjen upravo kao vid edukacije. Želimo da nizom tekstova upravo skrenemo pažnju da je važno sprečavati potencijalne katastrofe ali polazeći od nas samih. Ako sve dobro uredimo u domovima, da nam se ne desi u kući poplava ili požar, onda se možemo okrenuti okolini u kojoj živimo da je štitimo. Grad Kruševac, imao je dovoljno sluha za ove probleme i podršku od rukovodstva grada i gradskih institucija da se pruključi realizaciji druge faze projekta „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategije pripravnosti" - PREPS 2, koji finansira USAID, a realzizuje CARITAS Srbije.
Odeljenje za Vanredne situacije i poslove odbrane od poplave Gradske uprave Kruševac, veoma uspešno se uključilo u više segmenata rada društvenog života kako bi odgovorilo na pravi način u poslovima smanjenja rizika od nastajanja katastrofa i elementarnih nepoogoda. Stalnim radom na uspostavljanju veze na nivou mesnih zajednica i odgovornih službi u Gradskoj upravi i nadležnim organima i institucijama, Policija, Vatrogasci, Vojska, Štaba za Vanredne situacije.
To je naravno veoma važno za izbijanje velikih požara u okolini šume ili ako se pale strnjišta u seoskim atarima. To je naravno zabranjeno i postoje određene kazne ako se to radi. Kada se primene sve mere i ako se sprovodi kontrola onda sve možemo uraditi na pravi način. Neophodno je da postoji saradnja i svesno radi na terenu u reonima šuma i pogotovo ako je blizu naselje. Pod pretpostavkom da dođe do požara i pored pažnje važno je ne gubiti glavu narodski rečeno i da se sačuva prisebnost. Potrebno je pozvati Vatrogasce koji će sasvim sigurno odraditi svoj posao. Ali da bi njima smanjili obaveze možemo brinuti i mi da do požara ipak ne dođe. I u našoj kući i van nje. Potrebno je uticati na sve faktore i smanjićemo opasnost od izbijanja požara koji se može za čas pretvoriti u katastrofu. Govorili smo o edukaciji i radu na terenu. U Kruševcu se na tom polju radilo i radiće se. Rezultat je i Dobrovoljno vatrogasno društvo u Mesnoj zajednici Veliki Šiljegovac, koje postoji i od velike je važnosti kao ispomoć Vtarogasno-spasilačkoj jedinici dok ne stigne na lice mesta. Shvatili su i meštani Mesne zajednice Jasika važnost Dobrovoljnog vatrogasnog društva i u toku je formiranje. Kada se zna da je Veliki Šiljegovac okružen šumama a Jasika leži na obali Zapadne Morave jasno je da ljudi žele da spreče eventualne katastrofe i odgovorno i savesno pristupaju otklanjanju potencijalnih opasnosti. Sve se to , možemo reći uklapa u cilj projekta PREPS 2. Moramo naglasiti šta je cilj pomenutog projekta. To je jačanje kapaciteta i pripravnosti lokalnih zajednica za slučaj nastanka prirodnih katastrofa. Projekat se realizuje u 16 opština/gradova u Srbiji (10) i BiH (6) u kojima postoji povišen rizik od nastanka prirodnih katastrofa. Projekat finansira Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID), implementacioni partner je CRS (Catholic Rilief Servicesc) koji realiuje projekat u BiH, a u Srbiji projekat realizuju Caritas Srbije i Čovekoljublje. Požar je realna opasnost u kojoj pored materijalne imovine možete izgubiti i život. Nemojte dozvoliti da vam se dogodi, obezbedite se na vreme!
Caritas Srbije projektne aktivnosti realizuje u Kruševcu, Ćićevcu, Varvarinu, Prokuplju i Čačku koji je bio jedna od projektnih lokacija i u prvoj fazi, zajedno sa Ivanjicom, Trstenikom i Aleksandrovcem. Projektne aktivnosti su omogućene zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda kroz Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID). Ovaj sadržaj je odgovornost Caritasa Srbije i ne odražava stavove USAID-a, kao ni SAD-a.
Ostavite komentar