To je rečenica koju treba, kao mantru ponavljati, kako bi se preventivno delovalo i sprečile posledice nepogoda izazvanih prirodnim katastrofama u prvom redu polave, požari ili zemljotresi. Velika opasnost za imovinu i živote svih preti od prirodnih katastrofa. To su nesumnjivo možemo reći, zemljotres, požar, poplava i sve ono što ove nepogode donose sa sobom. Bitno je da budemo iskreni i pred sobom, ali i prirodom. prirodne nepogode u poslednjem veku produkt su ne samo klimatskih i drugih ciklusa i promena, već i veliki udeo ima i sam čovek, koji je na osnovu nekih pokazatelja nesvesno sam sebi veliki neprijatelj, jer ne vodi dovoljno brige o sebi i svom okruženju. Zašto je to tako? Odgovor moramo potražiti sami kroz edukaciju i uključivanje svog rada u suzbijanju rizika od izbijanja elementarnih nepogoda i smanjenju posledica po imovinu i život ljudi, u prvom redu ljudi. Za to je neophodno da budemo svesni opasnosti i da pravovremeno delujemo, a to je i prostor za edukaciju svih koji mogu uticati na prirodu i da budu pogođeni bilo poplavama, požarom ili zemljotresom. Za vodu i vatru se odavnina govori, da su dobre sluge ali veoma opasni gospodari. Radom na terenu, pre svega obukom od malih nogu kroz osnovno obrazovanje, možemo usaditi visok stepen svesti o okolini i posledicama lošeg ophođenja prema prirodi i prirodnim dobrima. Kako bi se na pravi način shvatila opasnost i stvorila slika mogućih posledica na osnovu potencijalnog rizika potrebno održavati određene radionice, tribine i predavanja svima na terenu ali i u odgovarajućim službama koje bi po pravilu prve izašle na teren. Kako bi se odgovorilo na rizik u pravoj meri neophodno je vršiti i pokazne vežbe gde bi se konkretne mere i operacije uvežbavale da ne bi dolazilo do neprijatnih iznenađenja sa tragičnim ishodima.
Rad sa nevladinom sektorom u delu organizovanja raznih tribina, predavanja ali i pokaznih vežbi faktor je koji bi trebalo usvojiti kao primer dobre prakse i samo sa jednim ciljem, a to je da stanovništvo i imovina ljudi budu pravovremeno zaštićeni. Poplave koje su donele nesreću u svim krajevima Srbije, teška situacija u domaćinstvima u ruralnom područiju ali i u gradovima, od pre 10 godina bila je opomena iz koje je trebalo izvući pouku. Kako bi se smanjio rizik od prirodnih katastrofa, Grad Kruševac se uključio u realizaciju projekta „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategija pripravnosti 2 (PREPS 2) , koji finansira USAID, a realizuje CRS u saradnji sa Caritas Srbija i Čovekoljubljem. U sklopu projekta realizovan je veliki broj aktivnosti, uključujući i kampanju podizanja svesti javnosti o značaju prevencije, u okviru koje je nastao i ovaj članak. Sliv Zapadne Morave je deo koji usled padavina i izlivanja bujičnih reka i potoka dužinom toka ove reke stvara probleme u doba godine kada su velike padavine. Stalnim čišćenjem priobalja i uklanjanja đubeta koje sami stvaramo već na najbolji način preventivno delujemo. Moramo naglasiti da je Caritas Srbija u okviru projekta a u saradnji sa Odeljenjem za vanredne poslove postavila kompletan Vodič o ponašanju u vanrednim situacijama na sajtu caritas.rs. Sve se to odnosi na konkretne akcije u datom momentu opasnosti. To je da naglasimo i predmet edukacije na više održanih radionica i tribina na terenu.
Kako sprečiti poplave u rizičnim oblastima? Pre svega budite odgovorni! Ne bacajte otpad u reke, potoke i kanale. Ako primetite otpad u rečnom koritu, prijavite nadležnoj komunalnoj službi. U gradovima sa obilnim padavinama, nemojte prekrivati šahtove za odvod atmosferskih voda. U digitalno doba, a u tom sada egzistiramo, što nam olakšava da to i činimo na svakom koraku, preporuka je da se informišite, koji je signal za opasnost. Povedite računa i ne pregrađujte vodotokove kako bi pravili akumulaciju vode u letnjem periodu. Sve to treba činiti dok ne dođe do poplave. Ali kada se to desi, pratite informacije koje dobijate putem radija i televizije. ukoliko postoji rizik od bujične poplave, odmah pređite na više spratove kuće i držite se podalje od električnih kablova. Izbegavajte oblasti koje mogu postati klizišta ili odroni, nemojte ometati spasilačke ekipe prilikom obavljanja dužnosti. Važno je biti fokusairan u vreme evakuacije ako do nje dođe usled poplave. Sarađujte sa spasilačkim ekipama, ako živite nizvodno od brana informišite se koliko vremena vam je potrebno da se sklonite i koja je sigurna granica za sklanjanje u slučaju njenog rušenja. Preko sredstava javnog informisanja pratite stanje i upozorenja o mogućoj poplavi. Nemojte hodati kroz vodu koja se kreće. Nemojte ulaziti vozilom u poplavljeno područje. Ukoliko Vas voda opkoli, napustite vozilo i ukoliko ste u mogućnosti bezbedno pređite na više tlo. Nemojte prelaziti brzake i potoke peške niti kolima, evakuišite domaće životinje, a ukoliko to ne možete, oslobodite ih iz objekata u kojima su smešteni. Sve su to predlozi kako da se ponašate u kriznoj situaciji usled poplava, a to se čuje uglavnom na predavanjima i radionicama koje Odeljenje za vanredne situacije u saradnji sa Caritas Srbijom a u sklopu projekta organizuje na terenu. Grad Kruševac pored opasnosti od izlivanja Zapadne Morave ima i potencijalni rizik od izlivanja više bujičnih reka i potoka u slivu Južne Morave. To mesto koje je potencijalni rizik ili „crna tačka“ je selo Đunis. Rad na terenu kroz pomenute radionice uključio je učenike u seoskim školama, matičnim i područnim odeljenjima i zajedno sa svojim nastvnicima brinući o zaštiti životne sredine, učestvuju u čišćenju priobalja vodotokova i na taj način smanjuju potencijalni rizik od izlivanja usled padavina, ali i omogućava se na taj način brži pristup mehanizacije kada na žalost dođe do povećanja nivoa vode u koritima i bojičnih potoka i rečica velikih reka.
Kako bi se smanjio rizik od prirodnih katastrofa, Grad Kruševac se uključio u realizaciju projekta „Jačanje otpornosti na prirodne katastrofe i unapređenje strategija pripravnosti 2 (PREPS 2) , koji finansira USAID, a realizuje CRS u saradnji sa Caritas Srbija i Čovekoljubljem. U sklopu projekta realizovan je veliki broj aktivnosti, uključujući i kampanju podizanja svesti javnosti o značaju prevencije, u okviru koje je nastao i ovaj članak.
Ostavite komentar