U okviru ovogodišnje, 35. manifestacije „Zvezdano Zdravinje“, koja svake godine privlači ljubitelje narodnih običaja i folklora, održano je tradicionalno nadmetanje u pravljenju najboljeg gulaša, ali i izbor za najbolju prepečenicu – prestižnu, „zvezdanu“.
Manifestacija je započela tradicionalnom gulašijadom, na kojoj se desetak ekipa iz različitih delova zemlje takmičilo u pripremi ovog omiljenog jela. Kotlići su se pušili, a mešavina mirisa začina i mesa širila se celim Zdravinjem. Svaka ekipa imala je svoju tajnu – neki su se oslanjali na proverene recepte svojih predaka, dok su drugi eksperimentisali s modernijim pristupima, ali sa jednom zajedničkom niti: ljubavlju prema tradiciji i kulinarstvu.
- Pripremam pravi kafanski gulaš, što znači da nije ljut i da je malo ređi, da bi mogao da ide uz priloge. Znate, uz gulaš uvek idu prilozi, da bi se sve to sjedinilo i bio pravi gulaš, pa da li su to makarone ili pire nebitno. Lično, više volim pire, ali ovde nema priloga, čist gulaš je na probi - kaže Miodrag Mile Jovanović iz Aleksnica, dugogodišnji ušesnik gulašijada širom Srbije.
Svojim pozamašnim iskustvom, Mile Jovanović tvrdi da je svaki gulaš poseban, ali da je dobro meso ključno.
- Za gulaš je potrebno dobro meso, lepo meso i začini: crni luk, šargarepa i ostale mirođije koje idu u to. Svako ima svoju tajnu, neku koju krije, mada gulaša ima i od divljači, juneši gulaš, a ja pravim gulaš od svinjske plećke – dodaje Mile.
A kvalitet gulaša ocenjivao je strogi, tročlani žiri.
- Na ovoj gulašijadi se ocenjuje način pripreme životnih namirnica, to jest, obrada same namirnice prema normativnom sastavu šta je potrebno za izradu jednog gulaša i da gledamo, ako je to već jedan specijalitet koji je prepoznatljiv dosta da poseduje i te nutritivne vrednosti. Moramo da gledamo i da ima osnovne odlike gulaša, da li je pravljen na srpski način, mađarski ... - objašnjava Goran Kuzmanović, predsednik žirija.
Dok su sudije pažljivo degustirale gulaše, pažnja publike se polako preusmeravala na centralni događaj manifestacije – izbor za najbolju rakiju, „Zvezdanu prepečenicu“. U prvom krugu ocenjivanja, stručni žiri imao je težak zadatak: trebalo je probati preko 20 uzoraka domaće rakije, prikupljenih od vrednih domaćina. Nakon detaljnog razmatranja, izbor je sužen na 14 najboljih uzoraka koji su ušli u drugi krug takmičenja.
- Ljudi koji se bave rakijom i koji je proizvode, znaju kakav je to proces, u kojim sudovima treba da odleži. Pravilo je da rakija bude najmanje šest meseci u hrastovom buretu sa dugama od dunje ili nekog sličnog drveta - kaže predsednik žirija, Dragan Vulić.
A da je Zdravinje nadaleko poznato šljivicima i rakijama, potvrdio je i Dragiša Gića Đurđević, organizator takmičenja.
- Još 1937. godine u Beogradu je postojala kafana koja se zvala „Zdravinjska šljivovica“. Čovek koji je držao kafanu u Beogradu je dolazio, kupovao rakiju u Zdravinju i tako je krstio svoju kafanu koja se, čini mi se, nalazila na Čuburi i Zdravinje od tog momenta nosi epitet mesta sa dobrom rakijom – priseća se Dragiša Đurđević.
Stručnjaci su, s ozbiljnošću dostojnom jednog ovakvog događaja, ocenjivali svaki uzorak prema kriterijumima poput mirisa, ukusa, čistoće i postojanosti. Na kraju, nakon dugog i temeljitog razmatranja, izabran je pobednički uzorak – prepečenica koja je, po rečima žirija, u sebi nosila "dušu Zdravinja", sa savršenim balansom arome i jačine.
Manifestacija je završena u veselju i uz zvuke lokalnog orkestra, potvrđujući još jednom da "Zvezdano Zdravinje" ne sjaji samo zbog tradicije, već i zbog ljubavi prema onome što okuplja ljude – dobrom društvu, hrani i piću.














Ostavite komentar