Upravo okončanim istraživanjima, grupa arheologa, predvođena Ivanom Bugarskim, rukovodiocem istraživanja , potvrdila je ranija saznanja o stratigrafiji kulturnih slojeva „Konopljare“, koja se nalazi tik uz deonicu budućeg Moravskog koridora. Ta lokacija je bila naseljena još u ranom neolitu, u vreme starčevačke kulture, a potom i u prelaznom periodu između bronzanog i gvozdenog doba.
- Naredno naseljavanje pripada vremenu pune rimske prevlasti, 3. i 4. veku, da bi se u 12. i 13. veku na tom prostoru razvilo srednjovekovno selo sa grobljem. Dok su neolitski ostaci dosta skromni, mlađa praistorijska faza predstavlja dominantan horizont. Istraženo je mnoštvo manjih staništa, otpadnih jama ali i jedna veća kuća, a dokumentovane su i peći za spravljanje hrane i izradu grnčarije – kaže za Politiku Bugarski.
Od marta do maja su trajala zaštitna arheološka iskopavanja na ovom lokalitetu. Reč je o višeslojnom nalazištu koje je srazmerno opsežno istraženo, budući da se nalazi na trasi postojećeg tranzitnog puta i budućeg auto - puta Pojate-Preljina. Konopljara se nalazi na višoj terasi Zapadne Morave gde su se, bezbedna od plavljenja, razvijala seoska naselja otvorenog tipa od praistorije do danas.
- Za potrebe prosecanja postojeće saobraćajnice, istraživanja stručnjaka Narodnog muzeja u Kruševcu su se vodila tokom tri kampanje sredinom devedesetih godina prošlog veka. Pošto će se tom putu pridružiti trake novog auto - puta, nametnula se potreba za istraživanjem južne periferije naselja, koje je povereno Arheološkom institutu iz Beograda – ističe dr Ivan Bugarski koji je vodio radove sa kolegama iz Kruševca.
Uz nekoliko jama koje nisu bogate arheološkim nalazima, iz vremena kasne antike potiče i delimično istražena kuća skromnog inventara. Na delu lokaliteta koji je istraživan ove godine najslabije su sačuvane srednjovekovne celine. Nađena su samo dva oštećena staništa. Ipak je reč o značajnim rezultatima jer su na našem prostoru i antika i srednji vek najviše istraživani u gradovima i utvrđenjima, dok su sela otvorenog tipa slabije poznata.
- Stoga će se pristupiti i ispitivanju sadržina nekoliko keramičkih posuda iz različitih perioda, što će svakako obogatiti naša znanja o životu u davnašnjim seoskim naseljima – dodaje Bugarski.
Zahvaljujući savremenim tehničkim mogućnostima biće rekonstruisan plan celog naselja, tako da će u digitalnom okruženju "oživeti" nalazište koje više ne postoji u realnom prostoru.
















Ostavite komentar