SUTRA SE SLAVI NAJČEŠĆA SLAVA KOD SRBA – SVETI NIKOLA

18-12-2024

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 19. decembra slave Svetog Nikolu, jednu od najznačajnijih i najčešćih slava u Srbiji. Prema narodnoj izreci, pola Srbije na ovaj dan slavi, dok druga polovina ide u goste. Nikoljdan se obeležava uz posnu trpezu, jer praznik uvek pada u vreme Božićnog posta. Ovaj dan predstavlja priliku za okupljanje porodice, prijatelja i komšija, ali i za duhovno uzdizanje i činjenje dobrih dela, u duhu samog svetitelja.

Sveti Nikola rođen je u 3. veku u gradu Patari, na mediteranskoj obali današnje Turske, u imućnoj grčkoj porodici Teofana i None. Ime Nikolaj, koje znači "pobednik naroda", pokazalo se proročkim jer je Nikola još od detinjstva pokazivao izuzetnu pobožnost i skromnost. Nakon smrti roditelja, bogatstvo koje je nasledio razdelio je siromašnima, a sam se posvetio duhovnom životu.

Smatra se da je Nikola bio učenik svog strica, episkopa patarskog, i da se zamonašio u manastiru Novi Sion. Kasnije je postao arhiepiskop Mire Likijske, gde je stekao slavu kao čudotvorac. Hrišćanska predanja beleže mnoga čuda koja je Sveti Nikola učinio tokom života – od spasavanja mornara iz oluje, do pomoći siromašnima i oslobađanja nepravedno osuđenih. Njegova dela ljubavi i milosrđa ostavila su dubok trag u srcima ljudi, pa su ga još za života smatrali svetiteljem.

Sveti Nikola je, prema predanju, bio i borac za pravoslavnu veru. Prisustvovao je Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine, gde se suprotstavio jeretičkom učenju arijanizma. Iako je zbog nesuglasica privremeno udaljen sa sabora, tradicija kaže da su mu arhijereji kasnije dozvolili da se vrati, u znak poštovanja njegovih čvrstih stavova i velikih zasluga za crkvu.

Preminuo je 6. decembra 343. godine, a njegovi posmrtni ostaci čuvaju se u Bariju, u Italiji, od kraja 11. veka. Vernici veruju da njegove mošti imaju čudotvorne moći – slepima vraćaju vid, gluvima sluh, a nemoćnima zdravlje. Zbog toga se Sveti Nikola smatra jednim od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu.

U srpskoj narodnoj tradiciji, Sveti Nikola je simbol dobrote, zaštite i milosrđa. Kao zaštitnik putnika, mornara, dece i siromašnih, Sveti Nikola ima posebno mesto u pravoslavlju. Na ikonama je često prikazan sa episkopskom mitrom, štapom i džakom iz kojeg deli poklone, što ga povezuje i sa modernim likom Svetog Nikole, poznatijim u zapadnim zemljama kao Santa Klaus.

Na Nikoljdan se poštuje običaj posta, a slavska trpeza se priprema sa posnim jelima, poput ribe, pasulja, krompira i svežeg povrća. Danas, pored religijskog obeležavanja, ovaj praznik ima i društveni značaj, jer okuplja porodice i neguje duh zajedništva.

Na Nikoljdan se u crkvama služe liturgije u čast svetitelja. Sveštenstvo podseća vernike na značaj milosrđa, praštanja i pomoći bližnjima. Sveti Nikola svojim životom i delima predstavlja uzor svakome ko teži duhovnom napretku i moralnim vrednostima.

Ove godine, crkve širom Srbije očekuju veliki broj vernika, dok će domaćinstva pripremati slavske trpeze za porodicu i prijatelje. Nikoljdan je praznik radosti, ljubavi i vere, koji kroz vekove čuva svoje mesto u srcima svih koji ga slave.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar