Pravoslavna crkva i vernici danas, 6. februara, proslavljaju Svetu Blaženu Kseniju Petrogradsku, svetiteljku koja je u narodu poznata kao velika pomoćnica i čudotvorka. Njena nesvakidašnja životna priča, ispunjena smirenjem, odricanjem i dubokom ljubavlju prema bližnjima, ostavila je neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji pravoslavlja.
Rođena između 1719. i 1730. godine, Ksenija je živela u Petrogradu (današnji Sankt-Peterburg), gde je nakon iznenadne smrti supruga, oficira i pojca dvorskog hora Andreja Fjodoroviča Petrova, započela svoj podvižnički život. U znak ljubavi i molitve za njegovu dušu, odrekla se svega svetovnog – imena, imovine i društvenog položaja – i krenula putem jurodstva, teškog hrišćanskog podviga koji podrazumeva prividno bezumlje zarad spasenja.
Njeno prisustvo na ulicama Petrograda bilo je neobično – nosila je odeću svog muža i odazivala se njegovim imenom, živeći kao beskućnica. Ipak, narod je ubrzo prepoznao svetost njenog života. Sa blagošću je prihvatala poniženja i oskudicu, pomažući drugima, moleći se i proričući sudbine mnogih koji su joj dolazili za savet.
Veruje se da Blažena Ksenija posebno pomaže onima koji su bez posla, u teškim životnim situacijama, bračnim krizama, finansijskim nedaćama ili nepravedno optuženi. Njeno ime se s poštovanjem izgovara i danas, dva veka nakon njenog upokojenja.
Njeni zemni ostaci počivaju na Smolenskom groblju u Petrogradu, gde je pomagala izgradnju crkve posvećene ikoni Smolenske Majke Božje. Nad njenim grobom 1902. godine podignuta je kapela, koja i danas okuplja mnoštvo vernika, donoseći utehu i nadu svima koji se Blaženoj Kseniji obraćaju molitvom.
U znak njenog svetog života i čuda koja su se nastavila i nakon njene smrti, Ruska Pravoslavna Crkva ju je 1988. godine zvanično kanonizovala. Vernici širom sveta i dalje joj se mole, uvereni u njenu moćnu zaštitu i neprolaznu ljubav.















Ostavite komentar