Voćne rakije koje se proizvode na gazdinstvima treba da su čiste, bistre, svojstvenog ukusa i mirisa na voće od kojeg su proizvedene. Neretko se dešava da proizvođači dobiju rakiju koja je sa manom, nedostatkom, koja se može uočiti ili vizuelno ili na mirisu i ukusu. Uzroci ovih pojava su različiti.
Ukoliko se vrši destilacija voćnog kljuka koji se ukiselio usled aktivnosti bakterija sirćetne kiseline, doći će do prelaska sirćetne kiseline i u destilat. Dvokratnom destilacijom prelazi više isparljivih kisjelina u destilat nego pri jednokratnoj destilaciji sa pojačivačem. Sirćetna kiselina reaguje sa etanolom i dobija se etil-acetat. Ukoliko su se prilikom destilacije (pečenja rakije) frakcije nepravilno odvajale, takođe će biti u rakiji povećan sadržaj nepoželjnih sastojaka.
Ukoliko je bilo napred navedenih propusta, velika je vjerovatnoća da se dobije kisela rakija.
Kako ne bi došlo do ovog, neophodno je pridržavati se sledećeg:
plodovi trebaju da budu zdravi i pre svega tehnološki zreli
higijena sudova mora biti na visokom nivou kako ne bi došlo do kontaminacije kljuka pa samim tim i destilata
vreme od završetka fermentacija do destilacije (pečenja) treba da je što kraće – najduže 15 dana
ravnomerno obavljati destilaciju uz pravilno odvajanje prvenca, srednje frakcije i patoke
Ukoliko se ipak dobiju destilati (rakije) sa povećanim sadržajem isparljivih kiselina i estara , prepoznaće se po bockajućem mirisu – sličnom rastvaraču, laku, acetonu. Uklanjanje viška etil-acetata obavlja se uz prethodnu neutralizaciju sa 15% NaOH ( natrijum-hidroksidom) do pH 5,6-5,8, a zatim ide destilacija uz jaku deflegmaciju, uz obavezno odvajanje frakcija prvenca i patoke.
Kod manjih količina sirćetne kiseline u destilatu , destilat treba svesti na jačinu za konzumiranje i tretirati ga sa 300-500 g MgO(magnezijum-oksida) na 100 l rakije .
Nakon 5- 6 h ( uz povremeno mešanje) rakiju treba odvojiti od taloga .
Takođe kiseli destilat se može tretirati i sa CaCO3 (kalcijum-karbonatom) koji vezuje kiselinu i taloži u obliku belog taloga na dno suda . Da bi odredili koliko nam je CaC03 potrebno za neutralizaciju, moramo prvo da odredimo kolika je količina kiselina u kljuku .U većini slučajeva dovoljno je do 200 g ovog sredstva na 100 l rakije .
Pravilo je da 1 g kreča vezuje 1,2 g sirćetne kisjeline.
Potrebna količina se izmeša sa malo destilata i uz jako mešanje doda glavnoj količini. Nakon taloženja, destilat se odvoji pretakanjem od taloga i filtrira.
Ako je rakija jako kisela, koriste se veće količine od 200g CaCO3 na 100 l rakije. Kiseli destilat se razblaži na 30 % v/v i nakon određivanja količine isparljivih kisjelina, doda razblaženi NaOH (natrijum-hidroksid) kako bi se 90% isparljivih kiselina neutralisalo.
Kada se koristi 1M NaOH(4%), tada je za 1g CH3COOH potrebno 15 ml baze da bi se 90% neutralisalo. Destilat se zatim predestiliše.
Slađana Cvetković,
savetodavac za prehrambenu tehnologiju
PSSS Kruševac
















Ostavite komentar