U organizaciji Sportskog saveza grada Kruševca, u prostorijama Centra za stručno usavršavanje Kruševac održana je prezentacija rezultata Erazmus+ projekta „Mobilnost osoblja Sportskog saveza grada Kruševca u Grčku (Volos) kod Direkcije za primarno obrazovanje Magnezije“.
Predstavnici Sportskog saveza grada Kruševca i učesnici projekta mobilnosti – Saša Stojanović, Jelena Šujur i Aleksandar Nikolić – predstavili su rezultate petodnevne studijske posete gradu Volosu u Grčkoj, gde su boravili kod Direkcije za primarno obrazovanje Magnezije. Tokom boravka imali su priliku da se upoznaju sa načinom realizacije programa školskog sporta, organizacijom nastave fizičkog vaspitanja, funkcionisanjem školskih sportskih takmičenja, kao i sportskom infrastrukturom i manifestacijama u tom gradu.
Kako je istaknuto na prezentaciji, cilj projekta bio je edukacija i stručno usavršavanje sportskog osoblja, kao i sagledavanje sličnosti i razlika između sistema školskog sporta u Srbiji i Grčkoj. Poseban akcenat stavljen je na primere dobre prakse koji bi mogli da unaprede rad i organizaciju školskog sporta u Kruševcu.
Aleksandar Nikolić je u svom obraćanju naglasio da je jedna od najuočljivijih razlika u organizaciji školskog sistema. U Grčkoj osnovno obrazovanje traje od šeste do dvanaeste godine i obuhvata šest razreda, dok srednje obrazovanje traje od dvanaeste do osamnaeste godine, pri čemu poslednje dve godine imaju usmereni karakter.
Posebno je istaknuto da učenici u grčkim osnovnim školama imaju udžbenike za fizičko vaspitanje, što u Srbiji nije praksa. Takođe, školska takmičenja u uzrastu od šest do dvanaest godina organizuju se bez bodovanja i isticanja rezultata, jer je naglasak na masovnosti i uključivanju sve dece, bez obzira na njihove motoričke sposobnosti.
Kao primer naveden je model organizacije školskih utakmica u kojem svi članovi ekipe – i dečaci i devojčice – moraju učestvovati u igri i imati kontakt sa loptom pre završnog šuta, čime se podstiče timski duh i ravnopravno učešće. Za razliku od toga, u našem sistemu se deca često već u ranom uzrastu usmeravaju ka takmičarskom modelu, što može dovesti do favorizovanja motorički dominantnije dece i ranog odustajanja ostalih.
Učesnici projekta zaključili su da grčki model školskog sporta u mlađem uzrastu stavlja akcenat na inkluziju, razvoj samopouzdanja i naviku bavljenja fizičkom aktivnošću kod sve dece, dok se takmičarski aspekt razvija kasnije. Iskustva stečena tokom mobilnosti, kako je naglašeno, mogu doprineti unapređenju školskog sporta u Kruševcu kroz primenu pojedinih pozitivnih praksi.
Prezentacija je okupila profesore fizičkog vaspitanja, sportske stručnjake i predstavnike sportskih organizacija, sa ciljem razmene iskustava i otvaranja dijaloga o daljem razvoju školskog sporta u lokalnoj zajednici.
















Ostavite komentar