U okviru projekta „Čist vazduh, čista reka“, koji se bavi ključnim pitanjima zaštite životne sredine na lokalnom nivou, posebno mesto zauzima sistem upravljanja otpadnim vodama. Upravo on predstavlja jedan od najvažnijih mehanizama u borbi za čistije reke i zdraviju životnu sredinu u Kruševcu i okolini.
JKP „Vodovod – Kruševac“ kontinuirano radi na unapređenju sistema vodosnabdevanja i zaštiti životne sredine kroz efikasno prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, kako iz gradskih naselja, tako i iz industrijskih zona. Cilj ovog procesa je jasan – zaštita prirodnih vodotoka, pre svega Rasine i Zapadne Morave, koje su decenijama bile izložene direktnom uticaju neprečišćenih otpadnih voda.
Ideja o izgradnji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Kruševcu postoji još od početka devedesetih godina, ali je realizacija započela tek kada su stvoreni svi neophodni tehnički i finansijski uslovi. Radovi su počeli 2016. godine, dok je kamen temeljac postavljen u oktobru 2017. Izgradnja je završena 2019, a nakon probnog rada, postrojenje od 2020. godine funkcioniše u punom kapacitetu.
Danas PPOV Kruševac predstavlja jednu od najvećih kapitalnih investicija u Rasinskom okrugu, vrednu više od 23,8 miliona evra, finansiranu sredstvima Nemačke razvojne banke KfW, uz podršku Vlade Republike Srbije i JKP „Vodovod – Kruševac“. Postrojenje dnevno prerađuje više od 21.000 kubnih metara otpadnih voda, koje nakon tretmana ispunjavaju najviše standarde kvaliteta i bezbedno se ispuštaju u Zapadnu Moravu, što redovno potvrđuju laboratorijske analize.
O značaju ovog sistema govore i sami građani. „Možda mi kao obični ljudi ne vidimo direktno šta se dešava u postrojenju, ali vidimo rezultate – reka više nema onaj neprijatan miris koji je nekad imala“, kaže Radomir P., stanovnik naselja uz Zapadnu Moravu. Slično mišljenje ima i Jelena S., mlada majka: „Važno mi je da znam da voda koja prolazi kroz grad nije opasna za decu i prirodu.“
Postrojenje obuhvata tri osnovne linije – prečišćavanje vode, preradu mulja i proizvodnju biogasa. Posebna inovacija je primena anaerobne digestije, kojom se iz mulja proizvodi biogas koji se koristi za dobijanje električne i toplotne energije. Na taj način PPOV pokriva oko 40 do 45 odsto sopstvenih energetskih potreba, što značajno doprinosi energetskoj i ekološkoj održivosti.
„Ovo je primer kako otpad može da postane resurs“, smatra Dejan M., inženjer po struci. „Dobro je što se razmišlja dugoročno, a ne samo o trenutnom rešenju problema.“
Trenutni kapacitet postrojenja omogućava uslugu za oko 90.000 korisnika, uz mogućnost proširenja na 120.000, a njegov značaj prevazilazi granice samog grada. Zahvaljujući izgradnji PPOV u Kruševcu, stvoreni su uslovi za realizaciju sličnih projekata u opštinama Brus i Blace, sa zajedničkim ciljem – očuvanjem akumulacije Ćelije, glavnog izvora pijaće vode za Kruševac i okolinu.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda danas nije samo tehnički objekat, već simbol odgovornosti prema prirodi i konkretan korak ka čistijim rekama i zdravijem vazduhu. Upravo ovakvi projekti pokazuju da je zaštita životne sredine moguća onda kada postoji sistemski pristup, institucionalna podrška i svest da čista reka počinje od čiste vode.
Glas građana: šta za Kruševljane znače čist vazduh i čiste reke
U okviru projekta „Čist vazduh, čista reka“, tokom prethodnih meseci bavili smo se zagađenjem vazduha, stanjem reka, ulogom institucija i značajem infrastrukturnih projekata za zaštitu životne sredine. Kao završnicu ovog serijala, razgovarali smo sa građanima Kruševca – različitih godina, zanimanja i navika – kako bismo čuli njihovo mišljenje o kvalitetu vazduha i reka u gradu i šta očekuju u budućnosti.
Miroslav K. (68), penzioner:
„Živim ceo život u Kruševcu i mogu da kažem da se mnogo toga promenilo. Nekada nismo ni razmišljali o zagađenju, a danas se o tome barem govori. Vazduh zimi zna da bude problem, to svi osećamo, ali mislim da se ipak ide ka boljem. Što se tiče reka, Rasina je čistija nego pre dvadeset godina, ali još uvek nije onakva kakva bi mogla da bude.“
Jelena S. (35), majka dvoje dece:
„Meni je najvažnije zdravlje dece. Kada vidim maglu i dim zimi, bude me strah. Dobro je što se radi na grejanju i ekologiji, ali mislim da mora još više da se ulaže. Reke su lep potencijal za porodice, ali samo ako su čiste i bezbedne. Volela bih da deca mogu da odrastaju uz reku, a ne da ih od nje sklanjamo.“
Dejan M. (46), zaposlen u privatnom sektoru:
„Svest ljudi je ključna. Možeš ti da napraviš postrojenje i doneseš zakone, ali ako neko i dalje baca smeće u reku ili loži šta stigne, nema rezultata. Dobro je što se u poslednje vreme više priča o tome i što se građani uključuju u akcije čišćenja.“
Ana P. (21), studentkinja:
„Mislim da mladi žele da žive u zdravijem gradu. Volela bih više ekoloških akcija, radionica i događaja. Vazduh i reke nisu nešto apstraktno, to je stvar našeg svakodnevnog života. Ako želimo da ostanemo ovde, moramo da brinemo o okruženju.“
Radomir P. (59), radnik u penziji:
„Sećam se vremena kada su se otpadne vode direktno izlivale u reku. Danas je situacija bolja i to se oseti. To pokazuje da kada se uloži, ima rezultata. Ali mora i narod da se promeni – ne može sve da se reši preko noći.“
Nataša L. (42), trgovac:
„Često prolazim pored Rasine i vidim i lepe i ružne slike. Nekad je čisto, nekad puno smeća. To zavisi od nas. Što se vazduha tiče, mislim da je dobro što se uvode nove mere, ali da će pravi rezultati doći tek za nekoliko godina.“
Zoran J. (54), poljoprivrednik:
„Reke i vazduh su nam direktno vezani za zemlju i hranu. Ako je voda zagađena, sve trpi. Dobro je što se kreće sa sistemskim rešenjima, ali na selu mora još više da se radi na edukaciji ljudi.“
________________________________________
Mišljenja građana pokazuju da postoji jasna svest o značaju čistog vazduha i očuvanih reka, ali i očekivanje da se započete mere nastave i unaprede. Projekat „Čista vazduh, čista reka“ upravo je imao za cilj da otvori prostor za dijalog, informiše javnost i podseti da su zdrava životna sredina i kvalitet života zajednička odgovornost – institucija, ali i svakog pojedinca.
Ostavite komentar