Poslednjih godina zaštita pšenice i ječma je pretrpela značajne promene. Počev od koncepta da se ovi usevi uopšte ne tretiraju pesticidima pa do tretiranja i više puta tokom vegetacije. Na ovakve promene veliki uticaj ima i globalna promena klimatskih uslova. Tako smo ove godine imali neuobičajeno toplu jesen što je pogodovalo pojačanoj aktivnosti insekata u ozimoj pšenici i ječmu.
Vizuelnim pregledima na više lokaliteta u našem okrugu, registrovano je prisustvo krilatih i beskrilnih formi lisnih vaši (Aphididae) kao i odraslih jedinki cikade Psammotettix alienus . Ovi insekti pored direktnih šteta koje nanose ishranom na mladim usevima, prouzrokuju i indirektne štete kao prenosioci fitopatogenih virusa (Virus žute patuljavosti pšenice i ječma, Virus patuljavosti pšenice). Simptomi virusnih infekcija se obično ispoljavaju u proleće naredne godine, a za njih, naravno, nema leka. Zato se ove štetočine moraju držati pod kontrolom jer prinos može biti značajno umanjen ( u ekstremnim uslovima može potpuno izostati). Iz tog razloga proizvođačima se preporučuje češći obilazak parcela posejanih pšenicom i ječmom kako bi vizuelnim pregledom pratili pojavu navedenih štetočina. Prag štetnosti za suzbijanje lisnih vaši i cikada je 10 % biljaka naseljenih štetnim insektima. Ukoliko je neophodna primena insekticida, za suzbijanje se preporučuju preparati na bazi aktivnih materija deltametrin (Decis 2,5 EC, Konfuzija), alfa cipermetrin (Fastac ME).
Ujedno, vizuelnim pregledima pratiti i prisustvo i aktivnost poljskog miša i poljske voluharice. Njihova brojnost je u direktnoj vezi sa štetama koje nanose, na osnovu kojih se može utvrditi prag štetnosti.
Navedeni glodari su aktivni tokom cele godine, a razmnožavaju se 5-6 puta godišnje te usled toga brzo dolazi do porasta populacije. Polifagne su štetočine i pored voćnjaka naseljavaju i parcele sa strninama hraneći se tek klijalim semenom i mladim izniklim biljkama. Svoju aktivnost nastavljaju i tokom zimskih meseci i utvrđivanje broja aktivnih rupa je od velikog značaja. Prag štetnosti za poljskog miša je 10-50 aktivnih rupa po hektaru dok je za poljsku voluharicu 10-500.
Kategorija Opis brojnosti Broj aktivnih rupa po ha
Poljska voluharica (Microtis arvalis)
Poljski miš (Apodemus sylvaticus)
I Vrlo niska do 10 do 10
II Niska 10-500 10-50
III Srednja 500-5000 50-500
IV Visoka 5000-20000 500-2000
V Vrlo visoka 20000-50000 2000-10000
U cilju suzbijanja, u ovom periodu jedino je moguća primena registrovanih rodenticidnih mamaka na bazi cink-fosfida u aktivne rupe. Nakon postavljanja mamaka, rupe obavezno dobro zatrpati zemljom kako ne bi došlo do trovanja ptica i divljači.
















Ostavite komentar