U cilju sprečavanja izmrzavanja jagoda mogu se koristi preventivne i direktne mere. Ukoliko nema snežnog pokrivača jagoda može da izmrzne i u zimskom periodu a najveći procenat izmrzavanja jagoda javlja se prilikom ranih prolećnih mrazeva. Kada su niske zimske temperature i pojava golomrazice pored izmrzavanja nadzemnog dela može doći i izmrzavanja samog korenovog sistema a time i do oštećenja celog bokora što dovodi do gubitka prinosa. Naročiti treba obratiti pažnju na zasade koji su posađeni kasno u leto i nisu uspeli da se adekvatno formiraju do zimskog perioda.
Jedna od mera zaštite je prekrivanje samih bokora nezgorelim stajnjakom u kojem ima dosta ostataka od slame koju služe kao izolacioni matrijal. Ovo je najjeftiniji način zaštite ali ima nedostatke što se na taj način unosi dosta semena korovskih biljaka i povećava mogućnost naseljavanja miševa i drugih štetočina.
Najbolje rezultate je pokazala zaštita jagoda na otvorenom prekrivanjem termozaštitnom folijom,agrilom,preko koje se može rasuti slama,pleva ili neki drugi sličan matrijal. Agril koji se postavi potrebno je povremeno podizati da bih se vršilo samo oprašivanje i pristup pčelama u fenofazi cvetanja.
Kako sa promenama klimatskih uslova i sve češće pojave kasnih prolećnih mrazeva koji se javljaju u fenofazi cvetanja,u nekim godinama može doći do izmrzavanja kompletnog roda jagoda. Prvo izmrzavaju primarni cvetovi koji se prvi otvaraju i daju najkvalitetnije plodove.
Da bih se sprečilo samo izmrzavanje jagoda treba prvenstveno voditi računa o izbori parcele na kojoj se zasnivaju zasadi. Izbegavati parcele na kojima se javljaju kasni prolećni mrazevi. Takođe i izborom sortimenta voditi računa da se sade jagode koje kasnije kreću sa vegetacijom.
Direktne mere zaštite od prolećnih mrazeva uključuju :
- zadimljavanje,
- prekrivanje biljaka polietilenskom folijom tokom trajanja kritičnih temperatura,
- orošavanje tj.izazivanje veštačke kiše,
- korišćenje uređaja za zagrevanje vazduha.
Zadimljavanje se vrši paljenjem sporo sagorevajućih matrijala koji stvaraju veliku količinu gustog dima. Za tu namenu se koristi slama,trulo seno,nezagoreli stajnjak. Njihovo paljenje se vrši na više lokacija u samom zasadu a takođe i po obodu zasada. Zadimljavanje se izvodi pred zoru ili rano ujutru.
Prekrivanje biljaka polietilenskom folijom je takođe mera za sprečavanje izmrzavanja i za nju se koristi pruće preko koga se postavlja obično najjeftinija providna folija.
Orošavanje ili veštačka kiša se izvodi da bih se kvasili cvetovi ili tek zametnuli plodovi. Na taj način se stvara pokorica od leda. Prelaskom vode iz tečnog u čvrsto agregatno stanje oslobađa se toplota koja zagreva tkivo cvetova i plodova i na taj način sprečava izmrzavanje, navodi Milan Petrović iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe Kruševac.
















Ostavite komentar