STRES UTIČE NA RADNU SPOSOBNOST, ALI SE PRENOSI NA SVE SEGMENTE ŽIVOTA

D.K. 18-01-2023

Stres je postao, nažalost, svakodnevni saputnik većine ljudi, kako u privatnom tako i u poslovnom okruženju. Ubrzan način života i savremene brze komunikacije definitivno ne pomažu situaciji. Stres je teško izbeći, a kada je dugotrajan nepovoljno utiče na sve segmente života. Kako utiče na radnu sposobnost pitali smo doktorku Ljiljanu Nikolić , specijalistu medicine rada Doma zdravlja Sloga medik.

Kada se posmatra zdravlje kao definicija, ono podrazmeva sklop i jedinstvo fizičkog mentalnog i socijalnog blagostanja. Ako kod jedne komponente nešto uslovno rečeno škripi, treba tražiti rešenje. Najčešće se u poslovnom okruženju žalimo ne toliko na uslove rada, već na stres i komunikaciju. Rešavanje stresa nije nikako zadatak samo zaposlenih, već i poslodavaca. Ukoliko stresan period preraste u stresan svakodnevni život na poslu, zaposlenima značajno počinje da opada produktivnost i lojalnost prema firmi. Čak i majstori organizacije, koji uvek imaju sređen radni prostor, plan i metode rada mogu da posustanu kada su pod konstantnim stresom. Preopterećenje poslom, loša saradnja sa kolegama, i prevelika očekivanja od klijenata i nadređenih ne ostavljaju puno vremena za organizaciju, i tada stres počinje da tinja.

Vrlo brzo morate da ostajete duže na poslu, ili da ga donosite kući, a to primetno utiče na privatni život i stvara disbalans u kom vam je briga o poslu jedino na pameti. Iako ima onih koji bolje funkcionišu kada su pod stresom, veliku većinu ljudi stres sputava. On otežava donošenje odluka i rešavanje problema, zbog čega se ljudi koji su preopterećeni na poslu ili kod kuće često osećaju kao da tapkaju u mestu dok su u isto vreme po utiskom da ne stižu ništa da urade.

Kada smo pod konstantnim stresom, često se osećamo kao da nismo dovoljno dobri ili da grešimo stalno i neispunjavamo očekivanja – iako dajemo sve od sebe da rešimo situaciju – i zato teško prihvatamo kritike. Obične sugestije nam se mogu činiti kao napadi ili vređanje, a to je jedan od lukavijih simptoma ove napasti. Stres se uvuče u srž našeg bića i promeni način na koji pojmimo svet oko nas i namere drugih. Lako nas ubedi da je sve kritika na naš rad i tu nam oduzme sposobnost saradnje koja je apsolutno ključna za naš napredak.

Pomenuli smo ranije da stres utiče na naše ponašanje, ali on utiče i na naše mentalne sposobnosti. Kada smo pod stresom, teško nam je da se prisetimo stvari koje smo nekada mehanički radili, i postaje nam sve teže da savladamo nove veštine i usvojimo nove informacije. Briga da nećemo stići da uradimo sve i ispunimo očekivanja nam takođe otežava da se skoncentrišemo i posvetimo jednom zadatku, što znatno utiče na našu produktivnost i može lako da prouzrokuje greške i propuste.

Osim što utiče na naše mentalne sposobnosti, stres ostavlja ozbiljne i ponekad dugotrajne posledice i na naše fizičko zdravlje. On stvara hemijski disbalans u našem organizmu koji prouzrokuje česte promene raspoloženja i razdražljivost.

Bilo da se psihički ili fizički ne osećamo dobro, prosto nemamo priliku i uslove da napredujemo, budemo inovativni, i produktivni. Uz ovo, često uzimanje bolovanja takođe otežava naš posao jer postaje sve teže da sustignemo ostatak firme.

Stres je nezaobilazna muka u našem životu, ali to ne znači da treba da joj se prepustimo. Potrebno je da naučimo kako da se nosimo sa njom. Nužno je naučiti kada je potrebno promeniti svoje ponašanje, a kada situaciju koja vam ne odgovara, jer ćemo u suprotnom ostati u mestu. Važno je da sarađujemo i olakšavamo život i posao jedni drugima, bilo to u vidu nekog saveta, odmora ili samo lepe reči, savetuje doktorka Ljiljana Nikolić, specijalista medicine rada naglašavajući da su navedene konstatacije iskustva sa njenog radnog mesta i razgovara sa pacijentima.




Ukupno komentara 0

Ostavite komentar