Prve ovogodišnje Zadušnice - dan kada se sećamo preminulih i molimo se za njih, obeležavaju se sutra. Zovu ih još i Velike zimske zadušnice, vezane su za početak Vaskršnjeg posta, pa su zbog toga i "pokretne", odnosno nemaju određeni datum. Nedelja u kojoj se održavaju zadušnice naziva se zadušna i uvek je to treća nedelja pred post. Na dan zadušnica ide se u crkvu, gde se služi sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a posle službe ide se do grobova pokojnika. Grobovi se okade i onda se pale sveće, objašnjava sekretar kruševačke Eparhije protejerej stvarofor Dragi Veškovac. Crkveni velikodostojnici stalno napominju da se prilikom zadušnica priprema i služi velika količina hrane, čak i delikatesa. Cilj ovog dana i pominjanja pokojnika nije u hrani već u milostinji, te ako je već ima treba je pokloniti ili podeliti sa siromašnima i potrebitima. Žito je simbol smrtnog tela i besmrtne duše u svetlosti Carstva nebeskog. Crno vino, označava Božje milosrđe kojim se leče rane greha. Sveća je simbol svetlosti Hristove. Naredne letnje zadušnice ove godine su 3. juna, Miholjske 7. oktobra, a Mitrovdanske ili jesenje 4. novembra. U kruševačkoj eparhiji, crkva na starom groblju posvečena je Svetom Agatoniku, a na Novom Vaskrsenju Gospodnjem i neguje se i poštuje kult pomena stradalima u ratovima, epidemijama, a na liturgiji se pominju svi upokojeni i oni čije grobove ovog dana neće niko obići.
















Ostavite komentar