Radnici Javnog komunalnog preduzeća Kruševac rade na parternom uređenju prilaska muzeju u Memorijalnom kompleksu Slobodište. Svi poslovi, kao i sadnja rastinja odvijaju se u dogovoru sa Zavodom za zaštitu spomenika.
- Memorijalni kompleks Slobodište jedno je od najposećenijih istorijskih mesta u bivšoj Jugoslaviji. Danas je kompleks poznato šetalište Kruševljana i turista koji zastanu na Bruskom putu kako bi prošetali ovim parkom ili posetili Muzej. Naši radnici rade na parternom uređenju prilaska muzeju, odnosno rade na prepakivanju prilaznih kocki kako bi se sačuvao postojeći izgled i dopunili nedostaci, a sledi sadnja niskog zelenila - ističe direktorka JKP Kruševac Snežana Radojković. Svi poslovi obavljaju se u dogovoru sa ljudima zaduženim za zaštitu spomenika i istrojiskih dobara od velikog značaja, dodala je Radojković.
Centralni spomenički deo Slobodišta pripada konceptu koji je u periodu 1961.‒65. , a po ideji Dobrice Ćosića, realizovao arhitekta Bogdan Bogdanović. Spomenički elementi su Stratište i Humke i dva amfiteatra – Dolina pošte, sa jatom kamenih ptica koje streme nebu i Dolinom živih, kojima se pristupa kroz kružnu Kapiju Sunca.
Suština čitavog kompleksa određena je dvema sugestivnim porukama: „Pod ovim nebom, čoveče, uspravi se“ i „Hleb i sloboda isto su nama“. Slobodište ima simboliku hrama (predvorje, ulaz, dvorana i svetilište). Godine 1978. sagrađen je i Dom Slobodišta, predviđen za istraživački rad i izložbene aktivnosti. Čitav kompleks proglašen je kulturnim dobrom, znamenitim mestom od velikog značaja. Na ovom mestu tokom Drugog svetskog rata pobubljeno je 1650 rodoljuba iz Kruševca, čitavog Rasinskog okruga, Vrnjačke Banje i Kraljeva, a najpogubniji dan bio je 29. jun 1943. godine, kada su fašisti streljali 324 osobe. Najveći broj streljanih toga dana bili su civili iz okolnih sela. Streljanje je izvršeno kao odmazda za napad na nemačke trupe u Kraljevu nekoliko nedelja ranije u kome su partizani ubili nekoliko Nemaca i ako su znali da će Nemci ubijati civile zbog toga. Streljanja su takođe vršena i u krugu Kaznenog zavoda, a tela sahranjivana na Bagdali. To su bili uglavnom mladi ljudi iz kruševačkog kraja, pokupljeni kao taoci. Taj događaj i značaj Kosovske bitke u našoj tradiciji, bili su povod da se ustanove „Svečanosti slobode“. Smisao manifestacije je da se oda pošta onima koji su ginuli za slobodu, ali ne samo onima koji su stradali u Kruševcu, već svim žrtvama u svetu koje su žrtvovale svoje živote za progres čovečanstva. Tu je nastala simbolika da se pale partizanske i prometejske vatre, odnosno vatre života u kojima su sagoreli oni koji su ginuli za slobodu.
















Ostavite komentar