U Srbiji je na snazi primena Pravilnika o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla. Male količine hrane biljnog porekla mogu proizvoditi i prodavati poljoprivrednici koji proizvode i prerađuju hranu koja je poreklom sa njihovog gazdinstva(poljoprivredna gazdinstva), odnosno preduzetnici koji najmanje 50% sirovina za proizvodnju obezbeđuju sa sopstvene zemlje. Ovim pravilnikom je registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima omogućeno da svoje proizvode prerađuju, pakuju i prodaju na gazdinstvu, na zelenim pijacama, u maloprodajnim objektima na lokalnom trržištu, manifestacijama na teritoriji Republike Srbije i dostavom na kućnu adresu kupaca.
Pravilnik propisuje uslove za proizvodnju i prodaju domaćih proizvoda kao što su proizvodi od termički obrađenog voća i povrća, brašno, peciva, testenine, voćni sokovi, proizvodi od sušenog voća, povrća i bilja, kiseli proizvodi od povrća, prerađene gljive, hladno ceđena biljna ulja i biljni sokovi. Pravilnikom se propisuju uslovi za stavljanje u promet malih količina hrane biljnog porekla, koje se količine hrane smatraju malim količinama, vrsta hrane i mesto, odnosno područje na kome se proizvodi ove vrste mogu prodavati.
Proizvođači hrane biljnog porekla prema pravilniku imaju obavezu da objekat u kojem proizvode upišu u Centralni registar objekata u kojima se proizvodi hrana. Proizvodi se, u zavisnosti od vrste, mogu prodavati upakovani ili neupakovani. Hrana odnosno proizvodi koji se stavljaju u promet treba da budu deklarisani u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje deklarisanje, označavanje i reklamiranje hrane, navodi Dragana Andrejić, spec.struk.inž. prehrambene tehnologije, PSSS Kruševac
Pravilnikom su određene i maksimalne količine proizvoda koji se mogu proizvoditi i stavljati u promet. Proizvodnja brašna je ograničena na 32.000 kg godišnje; testenina i biološki konzervisanog povrća (kiseli kupus, turšija isl.) na 20.000 kg; proizvoda od termički obrađenog voća (slatko, pekmez, džem isl.), sušenog i kandiranog voća na 16.000 kg; voćnih sokova na 16.000 litara, sušenog povrća i aromatičnog i začinskog bilja na 4.000 kg, hladno ceđenih biljnih ulja na 8.000 litara godišnje itd. Kvote za preduzetnike koji rade u objektima malih kapaciteta su duplo veće. Pravilnik dozvoljava i da se na gazdinstvu proizvodi više vrsta hrane, ali tako da zbir procentualnih udela količina pojedinih vrsta hrane koje se proizvodi i stavlja u promet, u odnosu maksimalno utvrđene količine na godišnjem nivou, za te vrste hrane, ne prelazi 100%. Na mestima prodaje proizvođači malih količina hrane biljnog porekla treba da vidno istaknu osnovne podatke o proizvodnji na gazdinstvu ili objektima malog kapaciteta.
Prostorije, prostori i oprema za proizvodnju i promet na mestu gazdinstva mogu biti u sastavu stambenog objekta domaćinstva i mogu se koristiti i za potrebe domaćinstva ali tako da ne ugrožavaju bezbednost u proizvodnji i prometu hrane. Prostor za direktnu prodaju proizvoda može se nalaziti na gazdinstvu. Objekat za proizvodnju hrane na gazdinstvu treba da ima sledeće uslove:
-da je prostor za preradu smešten odvojeno od objekata za držanje životinja, u cilju sprečavanja rizika od kontaminacije iz okoline;
- da različite aktivnosti vezane za proces proizvodnje i pripreme za promet (seckanje, mlevenje, vakumiranje i pakovanje) mogu da budu vremenski odvojene;
-da kućna oprema za toplotnu obradu hrane može da se koristi, ako su preduzete mere da su aktivnosti proizvodnje vremenski odvojene od pripreme hrane za upotrebu u sopstvenom domaćinstvu;
-da objekat ima prostoriju za biološko konzervisanje i rashladni prostor za skladištenje hrane u zavisnosti od proizvodnog procesa i vrste hrane;
- da u prostoriji za preradu ili u njenoj neposrednoj okolini ima najmanje jedna oprema za pranje ruku;
-da se posuđe, pribor i oprema čiste, dezinfikuju i čuvaju u proizvodnom prostoru; da kućni toalet može da se koristi, ako se nalazi u neposrednoj blizini;
- da prostor za presvlačenje može biti u kući ili izvan objekta za proizvodnju hrane, ako se nalazi u neposrednoj blizini;
- da sirovine i proizvodi mogu da se čuvaju u istoj komori za hlađenje, odnosno prostoru za skladištenje.
Proizvođači malih količina hrane biljnog porekla koji primenjuju tradicionalne metode i posluju sa proizvodima sa tradicionalnim karakteristikama, imaju nešto fleksibilnije obaveze ali tako da se bezbednost hrane ne dovede u pitanje, kaže Dragana Andrejić, spec.struk.inž. prehrambene tehnologije, PSSS Kruševac.
















Ostavite komentar