U Velikoj sali Narodnog muzeja u Kruševcu otvorena je izložba pod nazivom "Tradicija vašara u Srbiji" koja predstavlja prvu zajedničku izložbu članova Etnološke sekcije Muzejskog društva Srbije, rekao je prilikom otvaranja postavke direktor kruševačkog muzeja Nikola Patelić.
Autorka izložbe je kustos etnolog Jovana Stojković. Izložba predstavlja građu o fenomenu vašara sa prostora naše zemlje, a njenu realizaciju omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije Izložba inače putuje muzejima širom naše zemlje, a predstavlja istorijat vašara, datume obeležavanja koji su uvek na velike verske praznike, njihov značaj kroz vreme.
Vašar se naziva i panađur i predstavlja specifičan način okupljanja ljudi, zanatlija, trgovaca, a ima i zabavni karatkter. Etnolozi se fnomenom vašara bave još od početka 30-tih godina 20. veka. Na izložbi je prezentovan materijal iz 18 muzejskih institucija, što posetiocima omogućava da vašar sagledaju iz kulturološke, verske, ekonimske i sociološke perspektive.
Postavka prikazuje ljude i vreme, dominantne zanate u određenom dobu tehnike, savladavanje veština i spretnosti naših predaka u izradi predmeta za izlaganje i prodaju, ali i veštinu trgovaca da te iste predmete prodaju. Marketing je tada bio usmen i kupci su se često pozivali bučnim dovikivanjem, a šarolikost tezgi imala je značajan uticaj na privlačenje posetilaca i potencijalnih kupaca. Vašar je obično bio, a to je i danas, mesto okupljanja većeg broja ljudi, a kad je veliki skup ljudi tu je i obavezna interakcija, upoznavanje, razvijanje poslovne saradnje, prijateljstva, neretko i ugovaranja brakova u ranijem periodu.
Vašari u Kruševcu prema dostupnim podacima datiraju još iz doba vladavine Kneza Lazara, a dokumenti tvrde da su trgovci iz Dubrovnika, zete, Makedonije, Bugarske i cele tadašnje Srbije donosili novac i robu različitog porekla i namene radi prezentacije i prodaje. Najšeći prizvodi bili su so, vosak, loj, koža, sukno, nakit, kožni opasači i oni ukrašeni srmom, uzde, sedla, oklopi, mačevi, sterele i vrhovi za iste...
Godine 1839. doneta je odluika da vašari u Kruševcu traju tri dana, ali je 1850. odluka preinačena i vašari su trajali čak pet dana. Njpoznatiji vašar u Kruševcu bio je Vidovdanski marveni panađur. Danas se u Kruševcu vašari održavaju 4 puta godišnje - na Blagovesti, na dan Svetih Vartolomeja i Vrnave (" nar. na Vrtolomu"), zatim 2. avgusta na Svetog Iliju i 21. septembra, kada se proslavlja praznik u narodu nazvan Mala Gospojina i svi su jednodnevni.
Pisna i audio-vizuelan građa, fotografije i eksponati predstavljau putovanje kroz vreme i obizak vašara u nekadašnjoj Srbiji, kada su šarene lizalice, tkz,. luše i ušećerene jabuke darivane deci i simpatijama. Ima ih na tezgama i na savremenim vašarima. Izložba će za posetioce biti otvorena do 30. jula.















Ostavite komentar