Krstovdan je veliki praznik koji proslavlja Srpska pravoslavna crkva i vernici, dan kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i dan kada je vraćen iz Persije u Jerusalim. Ovaj praznik još se zove i Vozdviženje Časnog krsta.
Slavi se dva puta u toku godine, 18. januara i 27. septembra.
Jesenji Krstovdan slavi uspomenu na dan kada jecarica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hrist na Golgoti. Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da poseti sveta mesta. Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru gde je praznik obeležencrvenim slovom kao zavetni praznik.
Oduvek su se ljudi strogo držali posta na ovaj dan. U nekim selima održavaju se vašari. Isto tako, obavezno je radovanje:
"Raduj se, Krste, jer na Tebi Hristos, Bog naš, svojevoljno raširi ruke Svoje i izvrši naše spasenje!"
Na jesenji Krstovdan, prema drevnim običajima, bere se i posvećuje bosiljak. Narod veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.















Ostavite komentar