Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, u narodu poznatiji kao Mitrovdan. Pošto se ove godine proslavlja u sredu, post na Mitrovdan je obavezan.
Ovo je nepokretni ili stajaći praznik, što znači da je uvek istog datuma, odnosno 8. novembra po novom ili 26. oktobra po starom kalendaru i obeležen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom.
Sveti Dimitrije je rođen u Solunu u trećem veku naše ere, za vreme cara Maksimilijana. Ignorisao je carevo naređenje da progoni Hrišćane i javno je propovedao hrišćanstvo. Kada je car čuo da je solunski zapovednik Hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu gde je mučen i pogubljen. Solunski Hrišćani tajno su ga sahranili. Na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva, a Dimitrije je proglašen zaštitnikom grada Soluna.
Prema predanju, Dimitrijev grob odisao je bosiljkom i smirnom, pa je on zato nazvan Mirotočivi. U srednjovekovnoj Srbiji, posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.
Sveti Dimitrije smatra se zaštitnikom Soluna, a veruje se da je Solun spasavao od neprijateljskih vojski i zemljotresa. Kao svetac, izuzetno je poštovan kod Grka, Rusa i Srba.
Ovaj dan je poznat, kako se verovalo, i po tome što su se hajduci tada rastajali da bi negde prezimili zimu i ponovo se sastali o Đurđevdanu sledeće godine. Tako je i nastala krilatica: Mitrovdanak - hajdučki rastanak, Đurđevdanak - hajdučki sastanak.















Ostavite komentar